#Fa'ato'aga #PotatoProduction #PestManagement #Neonicotinoids #USDAGrant #Fa'ato'aga gafataulimaina #Aafiaga o le Si'osi'omaga #Fa'ato'aga Fa'ato'aga #Su'esu'ega Fa'ato'aga #Saogalemu Mea'ai
I se atina'e taua mo le aufaifa'ato'aga, ua tu'uina atu e le National Institute of Food and Agriculture (NIFA) se fesoasoani tele e $6 miliona mo Polofesa Zsofia Szendrei ma lana 'au i le Michigan State University (MSU). O le fuafuaga, o se vaega o le USDA Specialty Crop Research Initiative (SCRI), e taulaʻi i le suʻesuʻeina o isi auala e pulea ai iniseti faʻamaʻi mo le gaosiga o pateta Amerika. O le faaiuga e alu ese mai neonicotinoids e mafua ona o le faʻateleina o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma lo latou faʻaogaina, ma faʻaosofia ai se suʻesuʻega sili atu o le faʻaogaina o faʻamaʻi faʻamaʻi.
A'o fa'ateteleina fa'afitauli e feso'ota'i ma neonicotinoid, o le 'au su'esu'e, e aofia ai fa'aopoopoga fa'apitoa, saienitisi fa'aagafesootai, entomologists, ma fa'ato'aga pateta, ua amatalia se misiona e fa'atupuina le alualu i luma. O le poto masani a le 'au e aofia ai vaega eseese o le totoina o pateta, ma folafola atu se auala e sili atu le atoatoa pe a faʻatusatusa i taumafaiga laiti e aunoa ma se faʻatupeina tele.
Entomologists i totonu o le 'au ua sauni e faʻataʻitaʻi i iniseti e leai ni neonicotinoids, iloilo lo latou aoga ma le siosiomaga. O le fa'amoemoe o le fa'atupuina lea o ta'iala mo le fa'afoeina o manu faalafua e le gata ina aoga e fa'asagatau ai fa'ama'i fa'ama'i autu ae fa'apea fo'i e fa'alelei le si'osi'omaga, puipuia iniseti aoga. O lo'o fuafua le 'au e fa'ata'ita'i vaega 'ese'ese o polokalame fa'ama'i iniseti, ma fa'atupu ai se ta'iala e pulea ai se vaitau umi e pei o se lisi o filifiliga.
O le a'afiaina o le fa'afanua, fa'atagaina le 'au e galulue i le tele o setete, e mafai ai ona latou fa'atalanoaina fa'afitauli fa'ama'i fa'ama'i fa'apitoa i vaega eseese o le US pateta. O sini umi e aofia ai le faailoaina o faʻalavelave faʻalavelave i le faʻatinoina o faiga e leai ni neonicotinoid ma malamalama i aʻafiaga o lenei suiga i le vaega o pateta.
O se itu manaia o le poloketi o le faia lea o se fa'afanua feso'ota'i mo faifa'ato'aga, e va'ai ai fa'alavelave fa'ama'i. Lenei tekinolosi, fa'aaoga lelei i le fa'afanua apu a Uosigitone, o le a tu'uina atu ai se fa'aaliga fa'alauiloa mo le au faifa'ato'aga e fa'aoga lelei vailaau iniseti.
Polofesa Dave Douches, o se vaega o le 'au, o le a saofagā e ala i le atinaʻeina ma le suʻeina o ituaiga eseese o pateta e tetee atu i iniseti. O lenei auala puipuia, fa'atupuina o la'au ma le natura fa'asao, e avea o se faiga puipuia taua.
Neonicotinoids, e masani ona faʻaaogaina talu mai le 1990s, o loʻo feagai ma le faʻateleina o suʻesuʻega ona o mea e pei o le teteʻeina o iniseti ma lo latou aʻafiaga i meaola e le o faʻatatauina. Kamupani ma faleoloa mea'ai, mafaufau i le pollinator ma le soifua maloloina o meaola faanatura, ua latou faia ni laasaga e faʻatapulaʻa pe faʻagata ai oloa na totoina i neonicotinoids.
O le fesoasoani, e le itiiti ifo i le tolu tausaga, e maua ai se avanoa taua e faʻafouina ai le puleaina o faʻamaʻi pateta. Faatasi ai ma le avanoa e maua ai tupe faaopoopo USDA i le lumanaʻi, ua faʻaalia e Polofesa Szendrei le naunautaiga mo le faʻaauauina o le galulue faʻatasi ma le au faifaʻatoʻaga, faʻasoa faʻamatalaga ma fuafuaga e afua mai i suʻesuʻega a le au.
O le foa'i limafoai a le NIFA i le 'au a Polofesa Szendrei ua fa'ailogaina ai se la'asaga taua i le suia o fa'ato'aga pateta a Amerika. E ala i le taʻitaʻia ese mai neonicotinoids ma le taliaina o le multidisciplinary approach, o le fuafuaga e le gata e faʻamoemoe e foia faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻalavelave faʻamaʻi ae o loʻo tuʻuina atu ai foʻi le faavae mo se lumanaʻi gafataulimaina ma le mautu mo le vaega o pateta.