O talosaga o le a fa'afeagai ma le fa'atupuina, tulaga fou tu'uina atu.
O le PNZ (Potatoes New Zealand) ma Vegetables NZ talu ai nei na faia ai se folasaga tuufaatasi e faailoa atu ai popolega e uiga i talosaga a le malo e uiga ia He Waka Eke Noa ma le tetee i se lafoga fou a le au faifaatoaga.
O He Waka Eke Noa (HWEN) ose faigapa'aga i le va o alamanuia, Maori ma le Malo o lo'o taumafai e fa'atino se ta'iala i le tausaga e 2025 e fa'aitiitia ai le kasa oona i fa'ato'aga ma fausia ai le malosi o le vaega o fa'ato'aga i suiga o le tau.
I le 2021 na fa'atautaia ai e le PNZ se fa'atalanoaga fa'apisinisi i le HWEN ma talu ai nei i fautuaga a le Malo i le tau o fa'ato'aga o fa'apogai. E sefululima fesili taua na tulai mai i le taimi o le faatalanoaga lea ua aofia ai i le talosaga.
E tetee le au faifaatoaga i le aumaia i totonu o le Emissions Trading Scheme (ETS), ma fai mai o le a le aoga pe aoga i le totoina o pateta.
Fualaau faisua ma le au fai pateta o lo'o tu'ufa'atasia mo na'o le 0.032% o fa'ato'aga uma fa'aleagaga ma latou lagona e tatau ona tuusaunoa, fa'atasi ai ma isi sao laiti. E manatu le au faifaato'aga o le lafoga o le fa'afugaga o le fetilaisa e le'o fa'atupuina ai se fa'atupu fa'atupuina o le tamaoaiga mo le suiga o le fa'aogaina o le fa'afugala'au mo a latou vaega, ae fa'atapula'aina a latou filifiliga ma fa'atupula'ia ai le tau o le soifuaga a'o tau fa'atatau i le tau o le lafoga. lava ia.
Fai mai latou, afai e aumai le au fai fualaau faisua i totonu o le tau o fua o faatoaga, e tatau ona faafoeina atoa e kamupani fai fetilaisa (processors) latou lava, ma aofia ai i le tau o le fetilaisa.
O isi vaega e pei o moa ua tu'uina atu tuusaunoaga mai le Tau o Lafoa'i i luga o le fa'avae o le "vaega laiti e fa'aosoina".
Punavai: PNZ