“Ua tele nei vaiaso o matou faʻasusuina faʻatauaina pateta, ma le sologa lelei lava o sifi. Ua faamalosia matou e fai, aua e le timu. O lenei mea e manaʻomia ai le siʻitia o tau pe a faʻatusatusa i le tulaga masani, ae e faigata ona talanoa i le tulaga masani i le vaega o faʻatoʻaga i le taimi nei, "faʻamatalaina e Massimo Cristiani, le peresetene o Selenella. O laʻau totō e faʻatamaia i le lāmala. E leʻi timu mo le tele o masina i le itu i matu o Italia, seʻi vagana ai afa faʻafuaseʻi ma matagi malosi na mafua ai le tafe o le vai, e aunoa ma le tuʻuina i avanoa o laʻau e faʻaaoga ai le tele.
E taua le faʻasusu, ae le aoga pei o timuga i taimi uma, ona o le tau ile taimi nei e faʻailoa mai ile maualuga ole taimi ole po, e le faʻatagaina ai laʻau ona ola lelei. “O faʻatoʻaga o loʻo atuatuvale; e i ai ni mataua i fua, ae o le a tatou vaʻai i le taimi o le seleselega. ”
O fualaʻau uma a Emilia-Romagna o loʻo pagatia ile suiga faafuaseʻi mai se vaipuna malulu i se taumafanafana mu. "O tamato pisinisi, pateta, fualaʻau, vine ma fualaʻau e manaʻomia se sapalai vai i taimi uma ona o le maualuga o le vevela i le ao aemaise le po, e masani ona oʻo mai ma matagi vevela," o le saunoaga lea a Marcello Bonvicini, le peresetene o Confagricoltura Emilia Romagna.
“E taua le faʻasūsū ile laʻau seti fualaʻau, faʻapea foʻi ma le faʻatupuina o fualaʻau. O lona uiga o le siʻitia o tau mo le tufatufaina o le sapalai o le suavai mo le faʻasusuina faʻatasi ai ma le puleaina ma le faʻaleleia o le tino. O se siitaga lea o tupe alu a le faifaatoʻaga ona o aafiaga o suiga o le tau. E le gata i lea, e manaʻomia le faʻatinoina tele o faʻasusu, ina ia mafai ai ona aloese mai le aʻafia o faʻamaʻi pipisi e mafua mai i le maualuga o le susū ma le suavai ".
O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le suavai na aʻafia ai foʻi le au fualaʻau na lavea e le aisa o Aperila. Tusa lava pe laititi pe leai foi ni gaosiga, e tatau ona latou faʻaauau pea le faʻasusu o latou laʻau ina ia aua neʻi fetuunaʻi le atoa fualaʻau aina.
"Ia mautinoa le mauaina o punaoa tau suavai, aemaise lava i vaega o loʻo tautuaina e le kamupani o le vaitafe o Apennine o le Va, e taua tele. O fesuiaiga o le tau ua faatonuina ai matou e faavave ma faataoto se alavai mo ni eleele vaoa, e aofia ai tovine ma togaolive, ”o le faaiuga lea a le peresetene o Confagricoltura.