"O le malamalama atili i le soifua maloloina eleele o le a taʻitaʻia ai i ni auala e gaosia atili ai pateta"
"O se tasi lea o luʻitau tele o loʻo ia i matou i le taimi nei i pisinisi pateta," o le tala lea a Chris Voigt, faʻatonu sili o le Washington State Potato Commission. “E le mafai ona matou o gatasi ma manaoga. O matou tagata fa'atau sa i ai i taumafa mo le ono tausaga talu ai. Ua matou faʻateleina le aofaʻi o eleele faʻafefe i le Columbia Basin."
O se tasi o lu'itau i le totoina o pateta o le tele o le taimi e alu ese ai mai le eleele ia fa'ama'i ma fa'ama'i pateta. A aunoa ma le fumigation, e mafai ona totoina pateta i luga o le fasi eleele e tasi i le 12 tausaga. Afai e fa'aoga fumigants, e fa'aitiitia lea fuainumera ile fa tausaga. E oo lava i le fumigants, e le lava le pateta e maua e le setete.
Ina ia fesoasoani i le faʻateleina o fua, o saienitisi o loʻo lagolagoina e fesoasoani eseese ma faʻatupega mai le USDA, le Washington State Legislature, le Washington State Potato Commission ma le au fai pateta o loʻo suʻesuʻeina pe faʻapefea ona latou faʻaleleia le soifua maloloina o le eleele i pateta.
“O se malamalamaga sili atu i le soifua maloloina o le eleele o le a taitai atu ai i auala e gaosia ai le tele o pateta,” o le tala lea a Richard Koenig, Washington State University Department of Crop and Soil Sciences chair. “E mafai ona faia lea e ala i le faateleina o fua, faapuupuu le taimi o le taamilosaga a o lei toe foi le aufaifaatoaga i pateta, po o mea uma e lua. O se tasi o ki iinei o le malamalama pe faʻafefea ona faʻaitiitia le faʻamaʻi o faʻamaʻi, o se faʻalavelave tele lea mo le tele o fualaʻau ma aʻafia ai taimi fesuiaʻi."
Na tofia se poloketi i le taumafanafana 2018 e suʻesuʻe uma tusitusiga o loʻo avanoa e fesoʻotaʻi ma suʻesuʻega na faia muamua i le soifua maloloina o le pateta.
"Sa matou suʻeina suʻesuʻega o loʻo i ai nei," o le tala lea a Karen Hills, sui suʻesuʻe mo le Center for Sustaining Agriculture and Natural Resources mo Washington State University. "O le mea sa matou taumafai e fai i lenei pepa o le faʻavaeina o nisi o faʻamuamua e tusa ai ma manaʻoga suʻesuʻe i le lumanaʻi. Sa matou tilotilo i mea ua fai ma mea e tatau ona fai. O le mea moni, e tele lava mea e tatau ona fai.”
I le tausaga talu ai, na faʻatupeina ai e le USDA se poloketi e fa tausaga e suʻesuʻe ai le soifua maloloina o le pateta.
"O laʻu polokalame suʻesuʻe e aofia ai i le tele o poloketi e suʻesuʻe ai pe faʻafefea ona aʻafia le soifua maloloina o pateta i faiga faʻatoʻaga," o le tala lea a Ken Frost, o se fomaʻi faʻamaʻi ma le Hermiston Agriculture Research and Extension Center, o se vaega o le Iunivesite o le Setete o Oregon. "O le poloketi suʻesuʻe sili ona tele o loʻo i ai nei i lenei vaega o loʻo faʻatupeina e le USDA Specialty Crop Research Initiative."
O le 2019 o le tausaga muamua lea na totō ai fua o lenei galuega.
“Ou te manatu o pateta o se tuaoi fou,” o le tala lea a Frost. “O se faiga e matua fa’alavelave lava. O isi faiga fa'ato'aga e mana'o e fa'aitiitia le galueaina. O le mea lena e le mafai ona tatou faia i faiga fa'ato'aga pateta. E tatau ona tatou mafaufau i ai i se auala ese nai lo le mafaufau i ai i isi faiga.
Frost o se tasi o le tusa ma le 20 tagata suʻesuʻe o loʻo galulue i le poloketi. O lo'o va'ava'ai tagata su'esu'e pe fa'afefea ona a'afia ma a'afia ai le microbium o le palapala. O lo'o faia e Frost lua tausaga taamilo i pateta ma saito ma tolu tausaga taamilo i pateta, sana ma saito.
"O nei suiga taʻitasi o loʻo i ai le faʻaogaina o le sinapi pa'ū e avea o se meaola faʻamaʻi faʻatasi ma le faʻaogaina o otaota susu faʻafefete," Fai mai Frost. "O aʻu o se fomaʻi faʻamaʻi o laʻau e ala i aʻoaʻoga, o le tele o laʻu galuega e taulaʻi i le auala e aʻafia ai faʻataʻitaʻiga eseese o faʻamaʻi pateta, o le faʻamaʻi mulimuli ane e mafua mai i ia pathogens, faʻapea foʻi ma le fua ma le lelei o le gau e mafua mai i na faʻamaʻi.
I le taumafai e suʻesuʻe le faiga o le totōina o le pateta i se auala sili atu ona atoatoa, ua matou faʻatusatusaina tali a le sosaiete microbial eleele atoa (faʻataʻitaʻiga o siama ma sigi uma o loʻo i ai) i faiga faʻatoʻaga e iloa ai pe o iai ni microbes patino poʻo ni vaega microbes e sili ona aoga pe afaina ai le soifua maloloina o laau pateta. Matou te manatu o le suʻesuʻeina o le fausaga o le eleele microbial community e tali atu i fuafuaga eseese o le puleaina o fualaʻau, e aofia ai le faʻaogaina o vailaau faʻasaina, e mafai ona fesoasoani i le au faifaatoʻaga e pulea a latou eleele microbial alalafaga i auala e faʻaleleia ai le soifua maloloina o fualaʻau ma le faʻaitiitia o aʻafiaga ona o faʻamaʻi.
“E tele naua mea e tutupu i totonu o lena pusa uliuli nai lo le mea sa tatou mafaufau i ai,” o le tala lea a Hill. “O nisi o fa'ato'aga o lo'o maua mai ai fua lelei nai lo isi. E le mafai ona fa'amatalaina i su'ega masani o le eleele. O loʻo iai se isi mea o loʻo tupu. E le mafai ona tatou faasino atu i masalosaloga masani mo lena mea. E tele naua mea o lo'o tutupu ile tulaga ole microbial ola ole palapala."