I se tamai nuu i Nyandurua, e le mamao mai le Vao o Aberdare, le fiasefulu o faifaatoaga faifaatoaga e malutia i lalo o le fale ie e aloese ai mai le maatiati o le malulu ifo mai luga o maupuepue a o latou mulimuli i lesona i le galueaina o pateta.
O lenei faataʻitaʻiga o loʻo faia i le faatoʻaga a Francis Giteru, o se faifaatoaga laʻititi i le Gathara Village, o le na totoina fua mo le 20 tausaga talu ai.
Ina ua ma feiloaʻi ma le aliʻi o Giteru i lana faʻatoʻaga, o loʻo ia afifiina ia fatu pateta i pepa lanu enaena e faia i le fiber banana - tasi le fatu i pepa uma-ae leʻi totoina i le palapala.
Na taua e Mr Giteru e faapea, o loʻo feagai le aufaifaatoaga pateta laiti ma luʻitau i le mauaina o fatu ua mama, o lea latou te fefaasoaaʻi ai pe toe gaosia ai, ma oo atu ai i le pepesi o iniseti ma faamaʻi mai le tasi faatoaga i le isi.
Ina ua amata ona ia totoina pateta i le amataga o le 90s, sa faigofie lava ona ia seleseleina 100 taga mai le eka o le fanua. I le ogatotonu o le 2000, o lana seleselega na paʻu i lalo i le 40 ato ma ua naʻo le 15 i le 18 ato na ia puleaina mai le fasi fanua e tasi.
"E le gata i fatu, o le eleele ua tupu fua ma ua le toe aoga ma meaola faalafua e pei o pateta cyst nematodes ua salalau foi," o le tala lea a le faifaatoaga. Na faʻatoa iloa e Mr Giteru o lana faʻatoʻaga na faʻatamaʻia e nematodes i le tausaga na teʻa nei ina ua maeʻa le suʻesuʻega a le au suʻesuʻe, ona o ni tamaʻi meaola niniʻi e le mafai ona iloa gofie e mata e leʻi aʻoaʻoina.
"Na faʻataʻitaʻia e saienitisi loʻu palapala ma latou maua ai e 25 pasene nematodes na sosolo," o lana tala lea.
O ia o se tasi o afe ma afe o faifaatoʻaga pateni i Kenya o loʻo faʻatau i tekonolosi fou o loʻo afifi ai fatu i totonu o le pepa fiber banana na togafitia e togafitia ai le pateta cyst nematode pest. O le tekinolosi taofia le eleele nematodes mai osofaʻiga o le pateta fatu.
I le tausaga ua teʻa, sa suʻesuʻe ai le au suʻesuʻe i lalo o le polokalame NemAfrica, o le nematology i le International Institute of Tropical Agriculture (IITA) ma le International Center for Insect Physiology and Ecology (Icipe), e uiga i le paʻu o fua o pateta i Kenya na faia se suesuega i le 22 pateta toto. itumalo
Na latou mauaina o le pateta cyst nematode o se fesoasoani taua tele i le paʻu o fua o pateta. O le atunuu o Nyandarua na sili ona afaina i meaola faalafua.
“Ua tasi le vaitau na matou faʻaogaina ai le pepa fiber mai le faʻi ma ua alualu i luma. Na matou totoina ni vaega se tolu, i le tasi fasi fanua na matou faʻaogaina ai pepa afifi, o leisi tasi na matou faʻaaogaina ai afifi na leai ni vailaʻau na tineia ai manu ae o le vaega lona tolu matou te leʻi faʻaaogaina se fesoʻotaʻiga, "o le tala lea a Mr Giteru o se tasi o nai faifaatoʻaga. filifilia e avea ma vaega o le pailate.
Fai mai a ia, o le fasi fanua laititi na afifiina fatu pateta na maua ai le 50 kilokalama ae o leisi fua na maua ai le 25kg.
“E le faigofie le taʻuina o ana fuata ua osofaʻia e le nematodes i le naʻo le tilotilo i tubers poʻo ona laʻau. O tubers e le faʻaalia ni mea faʻaleagaina pe suia i le tofo, "o lana tala lea. Ae o faʻamaʻi e faʻatamaʻia le faʻatoaga pateta, matua faʻaititia le faʻatupulaia ma fua o le tuber, ma mafua ai ona aʻafia tupe maua a le aufaifaatoaga.
Ditch pateta
Jesse Kamutu, o se pateta fatu ma tuber gaosi mai Kinangop, fai mai faifaatoʻaga i le itumalo ua lafoa le faifaatoaga pateta mo isi mea toto ona o le faaitiitia o fua ma le lelei le lelei o fua.
O Harrison Mburu, o se tagata suʻesuʻe fesoasoani i le IITA, na ia taʻua a oʻo ina fofoa e le nematodes a latou fanau laiti, ona latou faʻatutuina lea o aʻa o le faʻatoʻaga i le lua vaiaso muamua talu ona toto.
“Latou te aveina meaʻai aoga mo le fatu. Latou te aʻafia le aʻa aʻa o fualaʻau e mafua ai le faʻateʻia, ma o isi taimi e lanu samasama le faʻatoaga, "o lana tala lea, ma faʻaopoopoina o le tele o taimi afai e veleina le faʻatoʻaga, e le mafai e se tasi ona vaʻai i le nematodes ae e mafai e se tasi ona maitauina tamaʻi paipa e leʻo lelei ona fausia. .
Mo le tele o tausaga, o faʻatoʻaga na faʻaaogaina nematicides e faʻatonutonu ai faʻamaʻi, peitaʻi o le faʻaogaina o vailaʻau faʻasaina na faʻasa ona o latou aʻafiaga leaga i le siosiomaga.
O iniseti faalafua e faʻalauiloa atu i le eleele e ala i le tufatufaina o masini faʻatoʻaga ma fatu, o le mea lea o le faʻatautaia lelei o faʻatoʻaga ma lelei faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaititia ai faʻalavelave.
“E le fesoasoani le totoina o ni fatu mama i se eleele ua matuaʻi aʻafia. O nematodes e mafai ona nofo i le eleele e oʻo lava i le 30 tausaga. Matou te faʻamalosiʻau i le aufaifaʻatoʻaga e tuʻu ese le fanua pe faʻavili a latou faʻatoʻaga e gagau ai le taʻamilosaga, "o lana fautuaga lea.
O le pepa fiber banana na ave muamua i le aufaifaatoʻaga e aunoa ma se totogi mo le suʻesuʻega ae fai mai le au suʻesuʻe, e tau laʻititi lava le totogi pe a faʻalauiloa aloaia i isi masina o lumanaʻi.
E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o ituaiga pateta ituaiga e pei o Shangi –lea e sili ona fiafia i ai le aufaifaatoaga i le lotoifale-e matua aafia lava i le nematodes. Ae paga lea, e mumusu le au faʻifaʻatoʻaga e totō isi ituaiga pei o Tupe II ma Jelly e sili atu le teteʻe, ona e manaʻomia tele e Shangi.
O loʻo iloiloina nei e le NemAfrica ni ituaiga pateta fou e teteʻe atu i le faʻamaʻi o le nematode (PCN) faʻamaʻi.
O laina fou e valu o pateta na aumai mai Sikotilani na taunuʻu mai ia Mati o le tausaga nei ae leʻi faʻamaonia e le Kenya Plant Health Inspectorate Service (Kephis) mo le totoina ma faʻataʻitaʻia i lalo o tuutuuga a le atunuʻu.
Prof Danny Coyne, o se saienitisi soifua maloloina eleele i IITA, o le sa taʻimua i taumafaiga e iloilo ia laina fou fai mai e ese mai lo latou tetee atu i pateta cyst nematodes, o laina faapitoa na filifilia e faavae i luga o uiga e sili i faifaatoaga i le lotoifale.
"O laina e vave ona matutua ma e i ai se pupuu moe, o autu ia o uiga o Shangi, faʻapea foi ma le maualuga fua fua faʻatusatusa i le taimi nei ituaiga ituaiga," fai mai Prof Coyne.