E tusa ai ma a talafou talafou na tu'uina mai e le Iunivesite o Utrecht i Netherlands, o se poloketi e fa'atatau i le atina'eina o meafaigaluega fou e va'ai ma fa'amalieina le tuputupu a'e o la'au pateta e ala i le fa'afanua o meaola ninii o lo'o ola i luga o pateta ua tu'uina atu le 940.000 Euro i le fa'atupega.
O le poloketi, e taʻitaʻia e le tagata suʻesuʻe o meaola o Roeland Berendsen, o le a avea ma se galulue faʻatasi i le va o le Iunivesite o Utrecht ma le faapisinisi paaga Agrifirm, Averis fatu, Bayer Cropscience ma HZPC. O le faʻatupega e faʻatagaina e le Dutch Research Council (NWO) ma kamupani tumaoti o loʻo aʻafia i le poloketi.
O le pateta o se tasi lea o mea taumafa e sili ona taua i le lalolagi, ae o lona gaosiga e faʻalagolago tele i le faʻaogaina o fugalaʻau ma vailaʻau. O se fuafuaga fa'amoemoe e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o nei vaila'au fa'ato'aga, o le fa'amalieina lea o le tu'ufa'atasiga o microorganisms aoga o lo'o ola i luga o le la'au. O nei meaola ninii e lagolagoina le tuputupu aʻe ma le malosi, faʻatupuina se puipuiga faʻanatura mo laau pateta.
O le fesoasoani fou e mafai ai e Utrecht University biologist Roeland Berendsen ma lana 'au e fausia ni meafaigaluega fou e fa'a sa'o ai le faitau aofa'i o microbial i luga o fatu pateta. O le mea lea e maua ai le mea e ta'ua o tamatamai lima o microbiome, po'o se fa'aputuga o mea fa'apitoa o meaola ninii uma.
O le isi, o le a latou fa'afeso'ota'i fa'amaufa'ailoga microbiome mai fatu fatu pateta i le malosi ma le soifua maloloina o fuala'au pateta e alia'e mai ia i latou.
"O le a matou iloa ma faʻaesea microbes e faʻaleleia le malosi ma le soifua maloloina," o le tala lea a Berendsen. "O nei microbes e mafai ona faʻaaogaina e atiaʻe ai faiga faʻaola pateta e maua ai microbiome sili ona lelei. Mulimuli ane, o le mea lea e maua ai fuala'au e sili atu le fa'aogaina o le natura fa'anatura microbial o eleele ma fa'aitiitia le fa'alagolago i mea e fa'aogaina o fetilaisa ma vaila'au fa'asaina."
O se punavai: https://www.potatonewstoday.com